Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- studenti:mate_pavelic:mp_nauceno [2013/11/11 07:59]
mpavelic [FET]
+++ studenti:mate_pavelic:mp_nauceno [2023/06/19 16:21] (trenutno)
@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 Postoje dvije vrste bipolarnih tranzistora. To su PNP i NPN tranzistori. Obje vrste se najčešće koriste kao sklopke. Sastoje se od tri dijela koja zovemo: emiter, baza i kolektor. Kod njih se, za razliku od unipolarnih tranzistora, gibaju i elektroni i protoni. Fizički se sastoje od pozitvnih i negativnih slojeva poluvodljivih materijala koja su poboljšana kako bi postali "pravi vodiči". NPN tranzistor se satoji od dva negativna sloja između kojih je pozitivan sloj, dok se PNP tranzistor sastoji od dva pozitivna sloja između kojih je negativan sloj. Kada se na bazu NPN tranzistora dovede slaba struja on propušta jaku struju s drugog izvora koja ulazi u kolektor i izlazi kroz emiter i u ovisnosti o tome kolika je struja dovedena na bazu, struja koju NPN tranzistor propušta s drugog izvora je veća. Odnos tih struja za pojedini tranzisot dan je u njegovim specifikacijama pod oznakom hFE i označava prirast sruje. Definiran je kao omjer struje dovedene na kolektor i struje dovedene na bazu. Tako primjerice ako želimo da tranzistor provede/propusti struju od 1A i pročitali smo iz tranzistorovih specifikacija da je hFE tranzistora jednak 100, tada na bazu moramo dovesti struju od 10mA. Ukoliko dovedemo manju struju tranzistor neće propustiti struju od 1A. Na taj način "veliku" struju od 1A kontroliramo "manjom" strujom od 10mA. Kod PNP tranzistora stvar je obratna. Kako struja koja se dovodi na bazu raste, tako struja koju on propušta s drugog izvora postaje sve manja. Pošto su kod PNP tranzistora nosioci struje "šupljine" odnosno pozitivni elementi, smjer kojim teče struja je u suprotnom smjeru od one u NPN tranzistoru. Zboga toga se kod korištenja PNP tranzistora izvor struje spaja na mjesto koje je označeno kao emiter, dok se kod NPN tranzistora spaja na mjesto koje je u specifikacijama označeno kao kolektor. Bipolarni (NPN) tranzistor kao sklopka:
-{{ :studenti:mate_pavelic:800px-bjt_switch.jpg |}}
+{{ :studenti:mate_pavelic:800px-bjt_switch.jpg?300 |}}
 Tekst o razlikama između NPN i PNP tranzistora:http://www.differencebetween.net/technology/difference-between-bjt-and-fet/.
@@ Redak 48: / Redak 48: @@
 {{ :studenti:mate_pavelic:npn4.jpg |}}
-U oba slučaja potrebno je dodati diode jer motor ima svojstvo induktiviteta i nakon što prestane kroz njega teči struja on postaje izvor struje koja bi potekla prema mikrokontroleru/Arduinu i uništila ga, te diode služe kao osigurači koji sprječavaju tu struju da dođe do Arduina.
+U oba slučaja potrebno je dodati diode jer motor ima svojstvo induktiviteta i nakon što prestane kroz njega teči struja on postaje izvor struje koja bi potekla prema mikrokontroleru/Arduinu i oštetila ga, te diode služe kao osigurači koji sprječavaju tu struju da dođe do Arduina.
 Još jedna schema H-bridgea za kontrolu DC motora s dva NPN i dva PNP tranzistora:
@@ Redak 68: / Redak 68: @@
 Upute kako napraviti H-bridge s četiri NPN tranzistora i arduinom kontrolirati elektromotor: http://www.instructables.com/id/H-Bridge-on-a-Breadboard/.
 ====== Poskakivanje signala (bouncing) ======
-Kada se koriste prekidači (switch, push button), zbog njihovih fizičkih svojstava, u trenutku kada se upotrijebe dolazi do "iskrenja", pa signal koji se njima upravlja oscilira. Željeli bismo da je signal (struja ili napon) pravokutnog oblika. Međutim, kada se upotrijebi prekidač, signal pri prijelazu iz logičke jedninice (high, postojanje signala) u logičku nulu (low, nema signala) ili obratno, nakratko oscilira odnosno malo je jedan/high ili nula/low. To se može vidjeti npr. kada se na Arduinu gumbom upravlja svijetlom ugrađene LED lampice. Kada se gumb pritisne da bi se LED lampica upalila, može se dogoditi da se lampica nakratko upali, ugasi i opet upali, kao da je gumb pritisnut par puta. Svaki put kada ulazni pin ide iz niskog stanja (LOW, nema signala, ne prolazi struja, ne postoji napon) u visoko stanje (HIGH, ima signala, teče struja) zbog pritiska gumba, izlazni pin se mijenja iz niskog stanja (LOW) u visoko (HIGH) stanje i obratno i zbog toga postoji maleno kašnjenje u promijeni signala. Potrebno je ignorirati taj "šum" odnosno kratku oscilaciju signala čije trajanje ovisi o mehanici prekidača i tipićno je kraće od 50 ms.
+Kada se koriste prekidači (switch, push button), zbog njihovih fizičkih svojstava, u trenutku kada se upotrijebe dolazi do "iskrenja", pa signal koji se njima upravlja oscilira. Željeli bismo da je signal (struja ili napon) pravokutnog oblika. Međutim, kada se upotrijebi prekidač, signal pri prijelazu iz logičke jedninice (high, postojanje signala) u logičku nulu (low, nema signala) ili obratno, nakratko oscilira odnosno malo je jedan/high ili nula/low. To se može vidjeti npr. kada se na Arduinu gumbom upravlja svijetlom ugrađene LED lampice. Kada se gumb pritisne da bi se LED lampica upalila, može se dogoditi da se lampica nakratko upali, ugasi i opet upali, kao da je gumb pritisnut par puta. Svaki put kada ulazni pin ide iz niskog stanja (LOW, nema signala, ne prolazi struja, ne postoji napon) u visoko stanje (HIGH, ima signala, teče struja) zbog pritiska gumba, izlazni pin se mijenja iz niskog stanja (LOW) u visoko (HIGH) stanje i obratno i zbog toga postoji maleno kašnjenje u promijeni signala. Potrebno je ignorirati taj "šum" odnosno kratku oscilaciju signala čije trajanje ovisi o mehanici prekidača i tipićno je kraće od 50 ms. Grafička predodžba:
+{{ :studenti:mate_pavelic:switch_debounce_04_lrg.jpg?300 |}}
 Kako riješiti taj problem kod Arduina putem programiranja: http://arduino.cc/en/Tutorial/Debounce:
@@ Redak 108: / Redak 110: @@
-====== Arduino bootloader i Arudino parallel port programmer======
+====== Arduino bootloader i Arudino parallel port programmer ======
 Bootloader je program koji je stavljen (uploadan) na mikrokontroler na Arduino pločici. On omogučava stavljanje vlastitih programa (sketcheva) na Arduino bez dodatnih uređaja. Kada se Arduino spoji USB-om na računalo bootlader je aktivan par sekundi kada se pločica resetira, a zatim se izvodi zadnji program koji je na nju stavljen. Ukoliko dođe do oštećenja mikrokontrolera na Arduino pločici, potrebno je samo kupiti novi mikrokontroler i pomoću Arduino parallel port programmera uplodati bootloader na novi mikrokontroler i staviti ga na pločicu.
@@ Redak 114: / Redak 116: @@
 Kako napraviti Arduino parallel port programmer: http://arduino.cc/en/Hacking/ParallelProgrammer
+====== Očitavanje više push-buttona pomoću jednog analognog pina ======

Studentski izvještaji

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati