Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- studenti:zad_deljkic:badusb_dnevnik [2016/04/15 20:54]
zdeljkic
+++ studenti:zad_deljkic:badusb_dnevnik [2023/06/19 16:21] (trenutno)
@@ Redak 44: / Redak 44: @@
 Pročitao sam literaturu, organizirao ju te napisao bilješke o bitnim dijelovima (sve je u Zotero grupi).
-Postoji velika količina radova koji se bave USB
+Postoji velika količina relevantnih radova te je dosta toga već istraženo, uključujući i USB napade sa Androida te fingerprintanje OS-a preko USB-a, čak i sa Androida (u svrhe forenzike).
+No ne postoji nikakvo rješenje sa već objavljenim source kodom za fingerprintanje OS-a, niti neko rješenje koje integrira više koraka napada, primjerice detekcija OS-a te napad ovisno o rezultatu detekcije (no spominje se).
 == Daljnji koraci ==
-Pročitati i odrediti koja je literatura najrelevantnija, te ovisno o postojećim radovima odrediti daljnji smjer ovog rada kako bi se napravilo nešto novo.
+Ja mislim da najviše ima smisla fokusirati daljni smjer rada na sljedeće točke te izrada aplikacije/jednostavnog frameworka za Android USB napade u tom duhu:
+  * USB napadi imaju neke velike prednosti - zaobilaze sve sadašnje forme zaštite, pod pretpostavkom da uspijemo uštekati ili nekoga navesti da ušteka naš zlonamjerni uređaj
+  * Android smartphone je odlična platforma za USB napade jer:
+    * Relativno lagano ga je reprogramirati da radi što želimo
+    * Ima //izrazito// puno mogućnosti, potpuno neusporedivo sa drugim uređajima za USB napade:
+      * Moguće je koristiti ogroman broj alata razvijenih za linux, npr. sa Kali NetHunterom imamo pristup svim alatima pakiranim u Kali Linux-u (nmap, čak metasploit, itd.)
+        * Jedna velika prednost korištenja takvih postojećih popularnih alata je što nije potrebno izrađivati/održavati vlastite alate, npr. nmap OS scan će samo postajati bolji s vremenom, detektirati će i nove OS-ove kako se pojavljuju itd., dok drugi pristupi za detektiranje OS-a s Androida zahtjevaju određenu količinu posla i inicijalno i za održavanje
+      * Uz USB, obično imamo 3G, wifi, bluetooth, mikrofon...
+        * Mogu se koristiti kao kanali za eksfiltraciju podataka neovisni o situaciji
+        * Općenito, vlastiti pristup internetu otvara velike mogućnosti (npr. command&control server)
+      * Snažne performanse
+    * Široko su dostupni, često ih nije potrebno kupiti već ih gotovo svatko posjeduje (gotovo svi imaju smartphone, Android ima ~80% market share)
+      * Ali opet u pitanje dolazi koliko tih mobitela je moguće rootati, te za koliko njih su podržani neki alati relevantni ovom radu (primjerice kernel patch za HID napade ili cijeli Kali NetHunter)
+    * Uvijek ih nosimo sa sobom što je praktično te smo uvijek "spremni", za razliku od raznih USB rubber duckya i sličnih rješenja, jer smartphone-i imaju i izrazito korisnu svrhu osim USB napada
+      * Uz USB napade, moguće je sa Androida lansirati razne druge napade pa je takav mobitel praktičan kao općenito platforma za napade
+    * Nije "sumnjiv", tj. često je korišten kao primjerice i USB memory stick-ovi te postoje legitimni razlozi zašto ga uštekati u PC
+      * Uštekava se u PC između ostaloga za prijenos podataka i punjenje baterije, tako da nije sumnjivo vidjeti ga uštekanog
+      * "Možeš li staviti moj mobitel na punjenje na tvoj PC?"
+U raznim radovima su već predložene neke zanimljive ideje, no nigdje to nije skupljeno i implementirano.
+Funkcionalnosti koje su potrebne za efektivan napad bi bile:
+  * Način detektiranja kada korisnik nije za računalom, kako bi se tada izvršio napad koji bi korisnik inače primijetio
+  * Detektiranje OS-a (ili čak i detaljnije fingerprintanje PC-a) kako bi se napad mogao prilagoditi
+  * Razni načini napadanja PC-a
+Zato sam mislio kako bi bilo dobro pretvoriti aplikaciju koju radim u nekakav framework za USB napade, koji bi podijelio otprilike ovako:
+  * **Trigger** - okidači za započinjanje napada (prvenstveno kako ih korisnik ne bi primijetio), npr.:
+    * Čekanje fiksne količine vremena - npr. pričekaj 5min
+      * I ako se nešto dogodi na računalo što korisnik primijeti, ako je prošlo neko vrijeme od uštekavanja uređaja manje će sumnjati da je on to uzrokovao
+    * Čekanje određenog vremena - npr. napadni u 22:00
+      * Ako se primjerice uređaj ušteka u računalo u nekoj firmi gdje ga nitko ne dira (npr. svi misle da je nečiji tuđi), moguće mu je reći da pričeka 22:00 kada nikoga više neće biti tamo te da pokrene napad - tada nitko neće moći vidjeti kako se napad odvija niti vjerojatno reagirati do jutra
+    * Čekaj naredbu za napad - npr. napadni kada ti preko interneta C&C server to kaže
+      * "Možeš li uštekati ovaj mobitel na punjenje u neko računalo?" te kada napadač primijeti da nitko nije oko računala, preko interneta (ili na neki drugi način) pošalje naredbu da mobitel izvrši napad
+    * Čekaj dok korisnik ne ode od računala - potencijalni načini implementacije:
+      * mobitel MITM-a internet promet od računala - po prometu može saznati otprilike je li korisnik aktivan (barem na internetu) - čak nije potrebno sav promet MITM-at, može se samo mobitel zadati kao DNS server preko DHCP-a no ne i default gateway, te pratiti DNS promet
+      * bilokoji USB uređaj može sniffati promet poslan sa PC-a drugim uređajima na istom hub-u - npr. ako korisnik prebacuje nešto na USB drive, uređaj uštekan u isti hub može vidjeti to i pretpostavit da je korisnik aktivan
+  * **Scan** - skeniranje računala
+    * Raspoznavanje OS-a po razlikama na razini USB protokola (postoje radovi o tome)
+    * Povezivanje mobitela i računala na istu mrežu + mrežno skeniranje (npr. nmap)
+      * Spomenuto je u jednom radu no ne i implementirano (u mojoj aplikaciji već je)
+  * **Attack** - razne implementacije USB napada, prilagođene ovisno o rezultatu skeniranja
+    * HID napad (simuliranje tipkovnice, miša, joysticka)
+    * MITM - simuliranje USB ethernet adaptera, preusmjeravanje svog internet prometa preko uređaja ili samo DNS-a
+    * Razno exploitanje:
+      * Exploitanje USB driver-a
+      * Exploitanje koda koji parse-a filesystem na USB drive-u
+      * Exploitanje koda koji prikazuje thumbnailove/ikone datoteka na USB drive-u
+      * Zločudni office dokumenti, pdf-ovi, bilošta što će korisnik potencijalno otvoriti...
+Naravno ne bih implementirao sve ovo, no velik dio toga je moguće lagano implementirati.
+Sama aplikacija bi bila izrazito jednostavna - u njoj bi bilo moguće podesiti koje shell skripte treba pokrenuti pri sljedećem USB spajanju na PC, te bi se glavna funkcionalnost implementirala u njima (tako više manje za sad i funkcionira).
+=== Period međuispita + 4. tjedan (9.5.2016. - 15.5.2016.) ===
+== Dosadašnji rad ==
+Napisao sam početnu verziju seminara od 10-ak strana u skladu sa smjerom određenim u 3. tjednu, posalo sam ju na mail mentorima za povratne informacije.
+Dalje razvijam i restrukturiram aplikaciju kako bi kod bio pregledniji jer bi aplikacija trebala prijeći iz prototipa u nešto što će se objaviti.
+== Daljnji koraci ==
-Za sada okvirnim pregledom svih radova nisam naišao na ništa slično aplikaciji koju sam razvio, tako da mi se čini da bi nastavak u tom smjeru bio dobar.
+Kad dobim povratne informacije u vezi seminara, dalje ga pisati u skladu s njima te dalje razvijati aplikaciju.
 ~~NOTOC~~

Studentski izvještaji

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati